Što ostaje kada povijest utihne?
Izložba Odjek tišine (Echoing the Silence) Ane Bilankov polazi od zaboravljenog poglavlja mediteranske migracijske povijesti — izbjeglištva u egipatskom Sinaju za vrijeme Drugoga svjetskog rata i pretvara ga u višeslojno istraživanje sjećanja, dislokacije i odsutnosti. Parafrazirajući Frederica Jamesona koji u djelu The Political Unconscious tvrdi da je povijest „ono što boli“, stvarna sila koja nam se opire jer nije podložna našim željama ni projektima, izložba nas poziva da zaronimo u sadašnjost koja boli i transcendiramo je u čin svjedočenja i odbijanja zaborava.
PROČITAJ VIŠE
„Razvio se feedback novih kontakata koji rađaju nove sadržaje, a novi sadržaji rađaju nove kontakte“, Nam June Paik, „Art & Satellite“ (1984), u: We Are in Open Circuits: Writings by Nam June Paik, ur. John G. Hanhardt i dr. (Cambridge, MA: The MIT Press, 2019)
Nam June Paik Art Center 2026. otvara svoja vrata izložbom Circuits of Chance, koja je rezultat dugogodišnje suradnje s Muzejem suvremene umjetnosti Zagreba. Izložba okuplja radove uglavnom hrvatskih umjetnika, istražujući nevidljive veze i rezonancije s praksom Nama Junea Paika. Paikova misao da se „razvio feedback novih kontakata koji rađaju nove sadržaje, a novi sadržaji rađaju nove kontakte” odražava dinamiku koju izložba želi prikazati – mreže odnosa koje se iznova stvaraju i transformiraju. Iako potječu iz različitih konteksta, radovi Paika i hrvatskih umjetnika neočekivano se preklapaju, otvarajući prostor za višeslojnu interakciju i nove, zajedničke signale.
PROČITAJ VIŠE
Ako je danas već moguće mislima upravljati računalnim sučeljem putem implantata, zamislivo je i sljedeće poglavlje: tehnologija koja ne posreduje samo radnje, nego i stanja. Implantati koji ne prenose tek signal, već ugađaju emocije, reguliraju fokus i tiho preoblikuju unutarnje pejzaže svijesti. U tom kontekstu nastaje Iːmoʊ, fikcionalna marka emocionalno inteligentnog neuroimplantata, predstavljenog poput korporativnog proizvoda za proširenje svijesti i upravljanje unutarnjim stanjima.
PROČITAJ VIŠE
Koncept izložbe Natura po_etica povezuje radove suvremenih umjetnika i radove iz fundusa MSU-a u sedam tematskih dionica u kojima se na različite načine uspostavljaju odnosi između prirode, umjetnosti i svakodnevice. Izložba dokumentira različite poetičke linije i suglasja u rasponu od land arta do ekokritičkih radova i životnih praksi koje integriraju djelovanje u prirodi kao svjetonazorski koncept.
Autorice projekta su Suzana Marjanić i Nataša Ivančević, u suradnji s Jasminom Fučkan na izložbenoj koncepciji i stručnim suradnicama, voditeljicama muzejskih zbirki na prijedlozima građe iz fundusa.
PROČITAJ VIŠE
Opus Dabčevih fotografskih proputovanja po jadranskoj obali središnja je tema izložbe Tošo Dabac: Jadranski putopis, postavljena u Hrvatskom muzeja turizma u Opatiji. Izložba je nastala u suradnji Hrvatskog muzeja turizma i Muzeja suvremene umjetnosti, koji upravlja Arhivom Tošo Dabac u vlasništvu Grada Zagreba. Fotografski opus Toše Dabca obuhvaća širok tematski raspon – od portreta, umjetničkih djela i kulturne baštine do pejzaža, folklora i prizora gradskog života. Osim umjetničke kvalitete, imaju i dokumentarnu vrijednost.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Ekologije Bauhausa – mreže kontinuiteta polazi od pitanja može li se povijesni Bauhaus čitati iz perspektive ekologije. Ekologija se pritom ne razumije samo kao tema nego kao način mišljenja, kao mreža odnosa između materijala i ideja, prošlih i sadašnjih praksi, umjetnosti i svakodnevice. U takvom okviru ekologija povezuje materijal, tehnologiju i društvene uvjete, a recikliranje postaje jedan od ključnih postupaka čitanja i povezivanja radova, odnosno način na koji se oblici i metode modernizma uvode u umjetničke prakse od druge polovice 20. stoljeća do danas. Time povijest ne ostaje zatvorena u arhivu, nego se vraća u sadašnjost kao polazište za razmišljanje o prostoru, materijalu i zajedničkom svijetu.
PROČITAJ VIŠE
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Hrvatski filmski savez, uz suorganizaciju Instituta Tomislav Gotovac, predstavljaju retrospektivnu izložbu posvećenu Genre Film Festivalu (GEFF-u), prvom festivalu eksperimentalnog filma u bivšoj Jugoslaviji i istočnoeuropskom prostoru te jednom od ključnih mjesta formiranja strukturalnog filma, konceptualne umjetnosti i širih avangardnih tendencija 1960-ih. GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja – filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: Dušan Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Saša Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vaništa, Vjenceslav Richter i mnogi drugi.
PROČITAJ VIŠE
Petnaesto po redu Trijenale, na 43. obljetnicu osnutka, napušta jedinstven prostor Gliptoteke HAZU, čije su zgrade muzejskoga sklopa trenutno u obnovi, te će se izložba održati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, koji je ujedno i suorganizator manifestacije.
Izložba Trijenala donosi presjek trogodišnjeg kiparskog stvaralaštva, kroz koje se aktualizira kiparska problematika. Upravo Trijenale omogućuje sagledavanje širine kiparstva kroz sve njegove mijene, kodirajući i buduće smjerove razvoja kiparske umjetnosti, definirane kako kroz različite materijale i medije, a posebno kroz pluralizam stilova i tema, s težnjom ka autentičnosti i inovativnosti. I petnaesto trijenale slijedi kroz prošlost utabane ciljeve koji obuhvaćaju prezentaciju suvremenog kiparskog stvaralaštva i promišljanja novih vrijednosti u skulpturi, gdje se, uz neizostavno sudjelovanje već afirmiranih umjetnika, omogućuje izlaganje i mlađim umjetnicima, pružajući im priliku da se predstave i budu vidljivi na umjetničkoj i izložbenoj sceni.
PROČITAJ VIŠE
*Izložba se produžava do 4. siječnja 2026.*
U kratkom članku „Kipari u ateljeima“ objavljenom u Vjesniku davne 1974., na pitanje čime se trenutačno bavi, Ivan Kožarić žali se kako mu u posljednje vrijeme nedostaje koncentracije u promatranju prirode. Tumačeći 'školu koju je otvorio za samog sebe', govori o šetnjama po Sljemenu u predvečerje i promatranju cesta koje mu iz avionske perspektive nalikuju na zmije i šunke. Taj je Kožarićev iskaz za Igora Rufa bio neka vrsta okidača, budući da je, nakon što je primio poziv za izložbu, u proces stvaranja ušao s posve drugačijom idejom. Iako po mnogočemu različit u izrazu od Ivana Kožarića, povezuje ih mnogo toga. Ponajviše činjenica što, za razliku od mnogih umjetnika, ne rade svjesno na njegovanju konzistentnosti vlastita izraza, nego u procesu stvaranja, potaknuti nekom idejom, svaki put počinju – ispočetka.
PROČITAJ VIŠE
MSU otvoren mladima edukativni je projekt Muzeja suvremene umjetnosti namijenjen mladima koji su u procesu osobnog i profesionalnog razvoja, a iskazuju interes za područje umjetnosti i kulture.
Cilj projekta jest omogućiti iskustveno učenje kroz neformalne oblike obrazovanja te potaknuti razvoj stručnih kompetencija mladih unutar kulturnog sektora.
PROČITAJ VIŠE